Učesnici panela  „Uloga nauke i inovacija u zelenoj agendi sa posebnim osvrtom na građevinsku industriju“, izvor: Blic

Tokom srede, 6. decembra i četvrtka, 7. decembra, održana je druga po redu Look Up regionalna konferencija ekoloških i biznis lidera. Ovaj događaj, koji se bavi temama ekologije i energetike, okuplja domaće i inostrane stručnjake, regionalne ministre, visoke zvaničnike evropskih institucija, i druge izuzetno značajne igrače koji mogu napraviti iskorak u oblastima zaštite životne sredine, građevinarstva i izgrađene sredine, energetike, klimatskih promena i prelaska na održivu ekonomiju. Savet zelene gradnje Srbije je, drugi put zaredom, učestvovao na ovoj konferenciji, ovaj put sa fokusom na novoj regulativi o zelenoj gradnji i sertifikaciji zgrada koja je stupila na snagu u Srbiji.

Savet zelene gradnje Srbije je učestvovao u konferenciji u okviru panela „Uloga nauke i inovacija u zelenoj agendi sa posebnim osvrtom na građevinsku industriju“. U ime Saveta govorila je izvršni direktor Dragana Korica, a među učesnicima panela nalazili su se i doc. dr Nead Fric sa Građevinskog fakulteta i prof. dr Jelena Begović, ministar nauke, tehnološkog razvoja i inovacija. Detaljan pregled govornika na svim panelima nalazi se u agendi konferencije, ispod.

U okviru teme panela, koji se bavio zelenom agendom i tranzicijom ka održivosti konkretno u građevinskom sektoru, Savet zelene gradnje Srbije je ovom prilikom još jednom istakao novu, inovativnu regulativu koja se tiče zelene gradnje, a koja je stupila na snagu u avgustu. Savet, koji je učestvovao u konsultacijama za izradu ovog zakona i koji trenutno učestvuje kao član radne grupe Ministarstva za izradu pratećeg pravilnika zelene gradnje, još jednom ističe izuzetnu priliku koju ova regulativa predstavlja za odlučan početak transformacije građevinskog sektora Srbije u jedan koji je održiv i zelen.

Istakli smo značaj umerenog pristupa zakona, koji nije ni preambiciozan, ni previše blag, već ima dvojak pristup: obaveznost, za objekte preko 10 000 kvadrata kao najznačajniju polaznu tačku ozelenjavanja građevinarstva, i podsticaj, za sve one koji žele da budu proaktivni povodom svojih graditeljskih aktivnosti. Obaveznost koju zakon predviđa predstavlja odskočnu dasku za mali broj objekata – svega oko stotinak godišnje – kako bi građevinski sektor mogao da se uhoda i upozna sa implementacijom zelene gradnje i zelenom sertifikacijom. Sa druge strane, zakon predviđa podsticaj, kako bi i oni koji ne podležu zakonskoj obavezi, a koji žele da svejedno počnu sa blagovremenom primenom zelene gradnje, bili dodatno motivisani za ovakve korake. Predstavnik Saveta se pozvala na činjenicu da su na prethodnim panelima svi pominjali da je kombinacija obaveznosti i podsticaja pravi put uspešne regulative, pa je u tom kontekstu istakla da je ovaj član Zakona pravi primer takvog zastupanja. Ovakav pristup omogućava postepenu implementaciju novih standarda i ostavlja dovoljno prostora da se svi akteri u građevinskom sektoru upoznaju i adaptiraju sa novim zahtevima.

Izvor: Blic

Izvor: Blic

Međutim, mnogi akteri građevinskog sektora to uveliko već i čine. Profil članstva Saveta zelene gradnje Srbije, kao članske organizacije koja dugi niz godina promoviše zelenu gradnju, obuhvata veoma širok spektar različitih delatnosti. Kao što smo istakli tokom panela, možemo da konstatujemo da se svi članovi okreću zelenoj tranziciji: članovi iz oblasti obrazovanja i istraživanja ne samo da se prilagođavaju, već često idu i korak ispred norme kroz svoje inovativne projekte; proizvođači se strateški orijentišu proizvodnji materijala sa udelom recikliranog sadržaja, i teže ka nultim emisijama; investitori uveliko sertifikuju svoje objekte, iako za to do sada nije postojala zakonska obaveza, a projektanti integrišu elemente zelene gradnje i zelena rešenja u svoje objekte čak iako taj objekat neće ići na sertifikaciju. Veliki broj kompanija postavio je sopstvene ciljeve za postizanje klimatske neutralnosti, što je trend koji će, nadamo se, samo nastaviti da raste.

Cilj našeg izlaganja na ovoj konferenciji, i našeg rada u opšte, nije da govorimo samo o onima koji su već krenuli ovim putem, već da omogućimo svima da se prilagode promenama koje nam predstoje, da inspirišemo i podstaknemo sektor da se okrene zelenoj tranziciji i održivoj gradnji, jer ona više nije upitna. Građevinski sektor ima ogroman negativni uticaj na životnu sredinu, te mora biti jedan od ključnih aktera u njenom očuvanju.

Izvor: SrbGBC

Izvor: Blic

Kako bismo mogli da postignemo ciljeve koje sebi zadajemo, kako bismo mogli da ispunimo očekivanja koja vodeći stejkholderi postavljaju, bilo na regionalnim događajima poput Look Up konferencije ili na međunarodnim događajima poput klimatske konferencije COP28, presudno je krenuti što ranije. Za građevinski sektor, ključ leži u integraciji zelene gradnje u najranijoj fazi planiranja i projektovanja, kao i u uključivanja aspekta čitavog životnog ciklusa u proces. Ovo je posebno važno, jer je faza eksploatacije ključna za ubiranje najvećeg broja benefita vezanih za energiju i emisije, te pruža najveće šanse, koje se ne smeju propustiti.

Nakon nove regulative, Savet je odgovorio i na pitanje o svojoj najnovijoj publikaciji, pod nazivom Mapa puta za ponovnu upotrebu, reciklažu ili valorizaciju građevinskog betonskog otpada i analiza postojećeg stanja iz oblasti upravljanja betonskim otpadom. Obrazložili smo da je Mapa završena pre nove regulative na temu otpada od građenja i rušenja, što je kao posledicu imalo činjenicu da su rešenja i zaključci sadržani u istoj bili limitirani, ali da je svejedno pokazala da više od 50 % anketiranih ne prati količine i kretanje svog otpada, ne primenjuje selektivno rušenje ni primarnu selekciju, nema tretman betonskog otpada i ne primenjuje agregat od recikliranog betona. Mapa puta prikazala je i mogućnosti primene materijala od recikliranog betona kroz sagledavanje konkretnih proizvoda, a u zaključku rangirala je korake i definisala donosioce odluka. O svemu ovome može se u više detalja pročitati u objavi na našem sajtu koja je predstavila Mapu puta, a tu je moguće i besplatno preuzeti ovu publikaciju.

Na samom kraju, pozivajući se na sve o čemu je prethodno diskutovano, na naziv samog panela i prisustvo Ministra nauke, kratko smo pomenuli i Circ-Boost projekat, koji se bavi inovativnim cirkularnim rešenjima za građevinski sektor. Savet je predstavio svoju ulogu, kao jednog od 28 partnera u okviru ovog projekta, kao i činjenicu da je cilj ovakvih istraživačkih projekata da se kroz pilote na terenu ispitaju mogućnosti cirkularnih modela u građevinarstvu i ponude primenjiva rešenja koja će omogućiti održivu budućnost ka kojoj težimo. Više o Circ-Boost projektu možete saznati na našem sajtu, kao i na sajtu projekta.

Snimak celog panela možete pogledati na Blic Jutub kanalu  koji je vršio prenos uživo: